Okrugla markacija je osnovna oznaka u markiranju i ona se postavlja kad god je to moguće. Procjenjuje se da na planinarskim putevima okrugle markacije čine više od 75% od ukupnog broja oznaka. Postavljaju se na drveću, kamenju, ogradama, zgradama, stubovima za struju i telefon i dr. Okrugla markacija se može postaviti u normalan, kosi ili vodoravan položaj u odnosu na pravac gledanja.
Okrugla markacija sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom. Vanjski prečnik markacije je 12 cm, a prečnik bijeloga kruga u sredini jest 6 cm. Crveni prsten širok je 3 cm tako da je odnos između prečnika markacije i prečnika bijeloga kruga 2:1. Izuzetno se, radi bolje uočljivosti, može postaviti i poneka veća markacija, npr. na udaljenom kraju livade. Najveći vanjski prečnik markacije može u tom slučaju biti 20 – 25 cm. U praksi se između bijeloga kruga i crvenoga prstena ostavlja razmak 1 – 3 mm da se boje ne dodiruju i ne cure jedna preko druge.
Na stablima se markacije postavljaju u pravilu na visini očiju (1,7 – 2 metra). Na putevima gdje je zimi ima mnogo snijega, pa bi zbog smetova takve markacije mogle biti zaklonjene, osim markacija na uobičajenoj visini postavljaju se i tzv. zimske markacije na većoj visini.
Pojasna markacija na tankom drvetu ili stubu
Pojasna markacija postavlja se na tanko drvo i metalne cijevi, prečnika manjeg od 6 cm, gdje se ne može postaviti okrugla markacija. Sastoji se od tri pojasa: jednog bijele boje i dva crvene boje, koji se postavljaju poprečno na smjer rasta drveta, najčešće vodoravno. Bijeli pojas je u sredini oznake, a po jedan crveni pojas iznad i ispod bijeloga. Dimenzije su im jednake kao i kod okrugle markacije, što znači da je bijeli pojas širok 6 cm, a crveni pojasi 3 cm, s razmakom između boja 1 – 3 mm.
Ako se nakon nekoliko godina pri obnovi pojasnih markacija utvrdi da se povećao prečnik drveta, umjesto pojasne markacije postavljamo okruglu markaciju, a višak pojasne markacije ostružemo ili premažemo sivom temeljnom bojom.
Pojasna dvostruka markacija
Dvostruka pojasna markacija. U slučaju kada u blizini nema drveta debljeg od prečnika prsta, postavlja se, radi bolje uočljivosti, dvostruka pojasna markacija (dva pojasa bijele i tri pojasa crvene boje), ukupne visine 21 cm.
Pomoćne markacije na tlu
Okrugla markacija s dodatnim crtama postavlja se na kamenju, a dvije dodatne crvene crte (»repići«) usmjerene su prema najbližim susjednim markacijama. Dodatne crte široke su 2 – 3 cm i dugačke 5 cm, mjereno od vanjskog ruba markacije. Ove markacije postavljaju se u horizontalnom ili kosom položaju, tako da su vidljive i iz suprotnoga smjera. Ne postavljaju se nikada u uspravnom položaju, npr. na drvetu. Izuzetak je kada markacije vode šumom kojom staza još nije ugažena i put krivuda, a skretanja nisu jače izražena, pa se ispod markacije ne postavlja strelica. Tada se na okruglu markaciju u uspravnom položaju postavlja samo jedan repić u smjeru sljedeće markacije.
U novije vrijeme se sve više koriste markacije sa dodatnim linijama.
Uporedna vertikalna markacija
Uporedna markacija postavlja se na kamenju, u vodoravnom i kosom položaju. Mora biti vidljiva iz oba smjera, a postavlja se u smjeru puta. Ako put skreće, usporedna markacija se lomi pod uglom u smjeru prve iduće markacije.
Između dvije crvene crte dužine oko 20 cm i širine 3 cm, postavlja se bijela crta jednake širine – 3 cm, s uobičajenim malim razmakom između boja. Česta je greška bijela crta širine 6 cm, kao kod pojasne markacije!
Crvena izlomljena crta
Crvena crta postavlja se na niskom kamenju na livadi, ili u kamenjaru, između dviju markacija, posebno tamo gdje staza nije dovoljno vidljiva ili je nema, pa razmak između dviju markacija mora biti manji. Umjesto okrugle markacije na svakih 15 – 25 metara, postavlja se naizmjence okrugla markacija – crvena crta – okrugla markacija – crvena crta itd. Crta se ne postavlja na drveće, stubove i sl., na koje postavljamo okrugle ili pojasne markacije.
Crvena ravna crta
Crta mora biti vidljiva iz oba smjera. Dugačka je oko 20 cm, a široka 3 cm. Na tamnom kamenju umjesto crvene postavlja se bijela crta istih dimenzija. Ako staza skreće, crta se lomi u smjeru prve iduće markacije.
Oznake na livadama ili u kamenjaru
Oznake na livadama ili u kamenjaru postavljaju se na onom dijelu markiranog puta koji prolazi preko velikih livada ili kamenjara. Koristimo više vrsta oznaka, zavisno o terenu:
Drvene motke ili metalne cijevi učvršćuju se u tlu naslaganim kamenjem ili betoniranjem, a pri vrhu motke postavlja se pojasna markacija. Na vrh drvene motke može se nataknuti limenka od soka ili piva od 0,33 l ili sl., da se drvo zaštiti od padavina. Na limenci se prethodno nacrta pojasna markacija.
Gotovi betonski stubovi, fabrički izrađeni (10×15×100 cm ili sl.), mogu se ukopati na livadama na kojima nema prirodnog kamenja. Mogu biti armirani, nisu skupi, ali su teški za nošenje. Na vrhu postavimo okruglu markaciju s obje strane. Rupu izbušimo pomoću svrdla za zemlju. Pošto se stub postavi u rupu, prazni prostor oko stuba ispuni se izvađenom zemljom.
Naslagano kamenje, u obliku kupe, visine pola do jednog metra (bez kolca ili stupa), s markacijom na najvišem kamenu, također pomaže u snalaženju po magli i snijegu.
Kameni čunj sastoji se od velikog kamena, na kojem je nešto manji, na njemu još manji itd. Postavlja se na kamenitom terenu gdje put nije vidljiv. Na kameni čunj ne stavljamo markacije, jer kamenje nije učvršćeno, pa ga nesavjesni prolaznici mogu premjestiti. Visine su 30 – 60 cm.
Dodatne oznake uz okrugle markacije
Dodatne oznake postavljaju se uz okrugle markacije, bijelom ili crvenom bojom. Na kamenju i na svijetlim podlogama dodatne oznake su crvene boje, a na drveću i ostalim tamnim podlogama bijele. Ne stavljaju se uz crvenu crtu, pojasnu i usporednu markaciju. Visina dodatne oznake je 8 – 10 cm. Uz jednu markaciju postavlja se samo jedna dodatna oznaka, i to ispod markacije.
Razlikujemo ove dodatne oznake:
Okrugla markacija i oznaka ukrštanja
Oznaka X ispod okrugle markacije postavlja se 30 do 50 metara prije ukrštanja markiranih puteva, i to samo ispod okrugle markacije. Ova oznaka je vrlo važna jer upozorava planinare da slijedi ukrštanje markiranih puteva. Iz svakog smjera se postavlja samo jedna takva oznaka. Crte u oznaci X široke su 1,5 do 2 cm (širina kista), a ukrštaju se pod uglom od 90 stepeni. Ako nema prostora uz okruglu markaciju, oznaka X može se postaviti i odvojeno od okrugle markacije. Na ukrštanju markiranog puta s nemarkiranim ne postavlja se oznaka X.
Ispred planinarskih kuća, gdje se nalaze ukrštanja više markiranih puteva, ne postavljamo oznaku X, jer su ti objekti dobro uočljivi. Kratki markirani put prema izvoru, cisterni, vidikovcu i sl. ne treba obilježiti oznakom X, već natpisom, npr: »VODA 30 m« i strelicom ili: »VIDIKOVAC 5 min« i strelicom.
Okrugla markacija i kosa strelica
Strelica ispod okrugle markacije označava da put naglo mijenja smjer. Strelica se postavlja vodoravno ispod okrugle markacije, a može biti usmjerena ulijevo ili udesno. Ako put iza skretanja vodi uzbrdo ili nizbrdo, strelica se može postaviti pod uglom. Strelica ispod okrugle markacije dugačka je oko 15 cm, a krakovi su dugački 6 cm i široki 2 cm. Kada treba posebno naglasiti skretanje, strelica se može i obrubiti. Tada se oko bijele strelice postavlja crveni obrub širine 2 cm. Između bijele i crvene boje ostavlja se razmak 1 – 3 mm. Crvena strelica se ne obrubljuje bijelom bojom! Uz markacije sa strelicom ne postavlja se slovo niti brojka.
Okrugla markacija i slovna oznaka puta
Slovo ispod okrugle markacije je skraćenica koja označava da tim putom vodi trasa planinarske obilaznice. Najčešće je to jedno slovo, katkad dva, a rjeđe 3 do 4 slova. Postavlja se na početku puta, odmah nakon ukrštanja markiranih puteva i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda. Ako istom trasom vode dvije obilaznice, uz jednu markaciju se postavi slovo jedne obilaznice, a uz neku sljedeću markaciju slovo druge obilaznice.
Okrugla markacija i brojčana oznaka puta
Brojka ispod okrugle markacije predstavlja brojčanu oznaku markiranog puta. Postavlja se na početku puta, odmah iza ukrštanja markiranih puteva i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda.